Psiho
neuro
endokrino
imunologija
(PNEI)

Kronični stres i njegov utjecaj na organizam

30-ih godina 20.stoljeća, znanstvenik i liječnik Hans Selye, prvi puta u povijesti, definirao je kronični stres i njegov utjecaj na organizam. Te godine povezujemo s rođenjem nove discipline - psihoneuroendokrinoimunologije (PNEI-ja) koja se bavi identifikacijim kroničnog stresa i njegovog utjecaja na ljudski organizam. PNEI predstavlja znanstveni pristup proučavanju veze koja se odvija između živčanog sustava, endokrinog sustava, imunološkog sustava te korelacije ove komunikacije sa fizičkim zdravljem. PNEI naglašava važnost istraživanja međusobnih odnosa uma, mozga i hormona.

 

Dijagnostika

Vještina prikupljanja podataka o klijentu od iznimne je važnosti za procjenu stanja. U PNEI pristupu naglasak se daje kako na profesionalnost i stručnost terapeuta, tako i na njegovu empatiju, sposobnost komunikacije, te vještinu prepoznavanja onoga što je bitno, a tada lakše određujemo i terapiju.

U tom procesu prikupljanja informacija, od upitnika, do krvnih pretraga, izrazito nam je bitna krivulja dnevnog izlučivanja kortizola. I njen odnos sa nadbubrežnom žlijezdom.

Ovu krivulju je nemoguće prikazati jednom vrijednošću, stoga se u praksi primjenjuje mjerenje koje se vrši iz sline.

Vrijednosti kortizola bi trebale biti normalno visoke kada se probudimo, zatim rastu u slijedećih 30 do 40 minuta i nakon toga polako padaju kako dan odmiče. Ovdje često (prilikom savjetovanja) primjetim nesrazmjer u onome što osoba radi i kako živi u odnosu na njenu krivulju.
Ili je izrazito visoka razina kortizola odmah po buđenju, ili je jako jako niska i tako je niska kroz cijeli dan ili ima nagli pad u 16h kao što je primjer na ovom dijagramu.

 

Dobar i loš dečko

Brojna istraživanja su pokazala povezanost promjene krivulje dnevnog izlučivanja kortizola i anksioznosti, depresije, sistemske upale, tumora, autoimunih bolesti, kroničnog umora.

Kortizol sudjeluje u regulaciji apetita, metabolizma, nakupljanja masti.

I kako moja učiteljica i mentorica Sanja Toljan kaže:
“Hormoni kortizol i adrenalin su dobar i loš dečko, i ako su u neravnoteži, u tijelu se događa svašta. Oni su početak i kraj, oni su prijatelji ili demoni. Puno se lošeg piše o kortizolu danas, sve netočno. To je jedan važan i predivan hormon kojeg treba znati upotrebljavati. 

Ako ne znate, nastradat će vam jajnici, testisi, štitnjača, gušterača, jetra, srce, crijeva, a i mozak.

 Balansom kortizola i smanjenjem adrenalina u svom organizmu promjenit ćete imunitet na bolje, pokrenti ozdravljenje i možda, ako ste dovoljno ustrajni i ozdraviti (što vam svima želim).”

 

Objave

Kontaktirajte me za više detalja

 
Kontakt